Istraživala sam šta tabela tačno predstavlja po kolonama i redovima i putem interneta došla sam do sledećih informacija koje ovde delim sa vama:
1. Neonikotinoidi spadaju u sistemske insekticide, što znači da biljka upije insekticid koji se potom biljnim sokom prenese po celoj biljci i tako ostvari zaštitu od štetočina tokom cele vegetacije, a mogu ostati prisutni u zemljištu do 3 godine! Početak prodaje neonikotinoida poklapa se s pojavom masovnog nestajanja pčelinjih zajednica u brojnim evropskim i američkim državama. U svetu postoje brojne naučne studije koje dokazuju uništavajući učinak neonikotinoida na pčele.
2. Najpoznatiji i za pčele najopasniji neonikotinoid je imidakloprid (Gaucho). Već pri izuzetno malim koncentracijama sigurno oštećuje živčani sistem pčela, smanjuje njihove izletne aktivnosti, komunikaciju, sposobnost sećanja i mirisa ( Decourtye i dr., 2004). Njegova akutna oralna toksičnost LD50 je utvrđena u granicama od 3,7 i 102 ng/pčelu (Schmusk R., 2001., Suchail i dr. 2001). Sa vrednošću LD50 izražavamo letalnu, tj. smrtnu dozu pesticida, koja u 24 sata usmrti 50 posto pčela.
(primer - Slovenija – Pomurje 2011. godina, katastrofalni pomor pčela, gde je ministar poljoprivrede Slovenije doneo privremenu meru zabrane upotrebe semena kukuruza i uljane repice obloženih s aktivnim supstancama koje sadrže neonikotinoide (tiametoksam, klotianidin i imidakloprid). Privremena mera ministra za poljoprivredu o zabrani prometa i upotrebe fitofarmaceutskih pripravaka ( kao što su sredstva s komercijalnim nazivima Poncho, Cruiser, Biscaya i još poneki) koji sadrže navedene aktivne supstance još uvijek je na snazi i zato seme obrađeno s tim pripravcima u Sloveniji još uvijek nije dozvoljeno sejati jer potencijalno ugrožava životnu sredinu i ljude, a posebno pčele.)
3. U tabeli je dato poređenje toksičnosti neonikotinoida s najpoznatijim sintetičkim pesticidom DDT-om, te sa sredstvima za zatiranje varoe kao što su amitraz, kumafos i fluvalinat.
Aktivna sup. Trgovačko ime sr. Upotreba LD50 ng /pčeluToks. /DDT
DDT Dinocid insekticid 27.000,0 1
amitraz Apivar akaricid 12.000,0 2
kumafos Perizin akaricid 3.000,0 9
fluvalinat Apistan akaricid 2.000,0 13,7
metiokarb Mesurol insekticid 230,0 117
karbofuran Curater insekticid 160,0 169
lambda-cihalotrin Karate insekticid 38,0 711
deltametrin Decis insekticid 10,0 2700
tiametoksam Crusier insekticid 5,0 5400
fipronil Regent insekticid 4,2 6475
klotianidin Poncho insekticid 4,0 6750
imidakloprid Gaucho insekticid 3,7 7297
Iako su DDT i navedena sredstva za zatiranje varoe otrovna i za pčele u poređenju sa neonikotinoidima su pravi „mačji kašalj". Tako je na primjer imidakloprid više od 7.000 puta otrovniji od DDT-a i više od 800 puta otrovniji od kumafosa.
4. Pri trovanju pčela sa pesticidima one masovno umiru. Leže svuda po pčelinjaku, kao da ih je netko porazbacao, posebno ih je mnogo ispred samih košnica. Pri trovanju umiru pčele u svim košnicama pčelinjaka istovremeno gotovo u istom času. Čim je zajednica jača to je više mrtvih pčela pred košnicom.
Ako su pčele otrovane neonikotinoidom, koji su za njih, kao što rekoh, izuzetno toksični, umru već na putu prema košnici. Mrtve pčele ne vidimo pred pčelinjakom, već se takvo trovanje manifestuje kao brzo opadanje brojnosti pčelinje zajednice.
5. Zato pčelarenje postaje vrlo zahtevna poljoprivredna delatnost čiji rezultati zavisi o mnogobrojnih činioca, među kojima je jedan od najznačajnijih dobra saradnja između poljoprivrednika (ratara, voćara) i pčelara…
I jedni i drugi moraju biti svesni da je svet bez pčela takođe i svet bez voća, povrća, žita, cveća..., dakle svet bez života.